Danska – zemlja bicikla, pametne energije, pive, „legića“ i brige za obrazovanje! Tko ne bi volio živjeti na takvom mjestu? Ili bar dio toga prenijeti u svoj mali dio svemira.
Za sve nas ovdje, Hrvatska je raj na zemlji. Ipak, vjerujem da mi Lijepu Našu lako možemo učiniti još poželjnijom kad bismo se povremeno ugledali na stanovnike te relativno male razvijene nordijske zemlje. Prema istraživanjima, 95 % Danaca izrazilo je potpuno zadovoljstvo poštivanjem ljudskih prava, zdravstvenom skrbi, mogućnošću školovanja, pristupu informacijama i znanjima… U svakom slučaju, čini se kako Danci zbilja žive lijepo i lagodno!
Zanimljivosti o Danskoj
-njihova zastava postoji od 1219. godine i to je najstarija državna zastava na svijetu koju koristi jedna nacija
-Danci su do sada osvojili 14 Nobelovih nagrada
-Dyrehavsbakken je najstariji zabavni park na svijetu, nalazi se 10 km sjeverno od Kopenhagena. Park je iz kasnog 16.stoljeća, a prvi rollercoaster otvoren je 1932.godine
-Danska ima najveći stupanj zaposlenosti u Europi, čak 75%
-najbogatiji Danac, a 158.na svijetu je Kjeld Kirk Kristiansen – vlasnik kompanije “LEGO”. Po Forbesu, njegovo bogatstvo procijenjeno je na 10 mlrd dolara
O danskoj arhitekturi
Preko Vikinga, baroka do moderne umjetnosti i arhitekture Danska je njegovala svoju karakteristiku, a to je funkcionalnost u građenju. Krajem 20. stoljeća, a to će se zadržati i u 21. stoljeću, okreće se neomodernizmu. Uz već poznatu funkcionalnost, sada fokus stavlja na čovjeka te građenje prilagođava potrebama ljudi. Energetska učinkovitost i održivost, uz moderan dizajn posebno dolazi do izražaja. Materijali poput stakla, čelika, prirodnog drva i kamena u kombinaciji sa pomno osmišljenim dizajnom pridonose tome da se iskorištava puno više obnovljivih izvora energije.
Oblik zgrada, uz materijale građenja doprinosi značajnoj uštedi energije te je prilagođeno svakodnevnom korištenju. Jedna od najpoznatijih stambeno – poslovnih zgrada u novije vrijeme je „8 House“ – koju je gradila poznata danska arhitektonska tvrtka, a prozvana je tako upravo zbog oblika osmice. Karakteristični zeleni krovovi zgrade nastoje povezati samu zgradu sa okolišem, ali ujedno i spriječiti prezagrijavanje zgrade. Zbog specifičnog oblika, u zgradi postoje i različiti tipovi stanova koji su prilagođeni raznolikoj strukturi stanovnika, dok se u podnožju nalaze poslovni prostori kojima nije potrebno toliko puno danjeg svjetla. Unutar samog kompleksa nalaze se kafići, vrtić i park za djecu za zajedničko druženje, te parking za bicikle obzirom da je uz cijelu zgradu napravljena promenada te biciklom možete doći sve do 10og kata. Još jedna zanimljivost – danski arhitekt Jorn Utzon projektirao je slavnu Sydney Opera House.
Danska, uz vrlo funkcionalnu arhitekturu isto tako nudi niz studijskih programa na sveučilištima kako bi se takav način gradnje održao i u budućnosti. Na Copenhagen school of design and technology i na University College of Northern Denmark u Aalborgu nude smjer Architectural Technology and Construction Management na kojem ćete steći potrebna znanja, ali i iskustvo za izgradnju zgrada od samog početka gradnje pa do dovršavanja detalja, kao i za renovaciju zgrada.
Očuvanje okoliša i pametna energija u Danskoj
Danska kao prva zemlja potpuno neovisna o fosilnim gorivima, ima najveći svjetski pogon solarnog centralnog grijanja koje smanjuje račune građanima za više od 50 % (a ušteda u tom segmentu bi nam jako dobro došla). Same vjetrenjače u jednoj godini uspiju zadovoljiti gotovo polovinu svojih ukupnih potreba za električnom energijom, u što se ubrajaju i kućanstva i poslovni subjekti, u odnosu na 2004. godinu kada je vjetar Danskoj električnoj energiji doprinosio s udjelom od 18,8 posto. Ovo je možda najbolji primjer za sve one koji tvrde da obnovljivi izvori ne mogu pokriti značajan dio energetskih potreba u svijetu, te zbog toga smatraju kako se i dalje više isplati ulagati u fosilna goriva i nuklearne centrale. Danski primjer pokazuje da je to itekako moguće, dakako uz potporu države, odnosno uz odgovornu politiku, pa se u Danskoj sada nalazi oko 5 200 funkcionalnih vjetroturbina, od kojih se 25 nalazi u priobalnim vodama.
Danska je pred sebe postavila novi cilj, a on glasi da do 2020. udio energije vjetra zadovolji 50% ukupnih potreba zemlje, a do 2050. godine postane prva država u svijetu koja će u potpunosti dobivati električnu energiju iz obnovljivih izvora.
Naravno, neizostavan izvor čistog okoliša nalazi se prvenstveno u svijesti Danaca. Od 718 kilograma otpada, koliko godišnje proizvede svaki Danac, svega 3% završava na deponijima. Najveći dio, 54% se spaljuje, 31 posto reciklira te 12 posto kompostira. Njima je nepojmljivo bacati smeće na cestu, a recikliranje je obavezno. To vjerojatno dođe i kroz obrazovanje!
Na Aalborg University i Business Academy Aarhus nude se različiti programi koji uče o obnovljivim izvorima energije i kako ih iskoristiti. Neki od njih: Environmental Management, Chemical and Biotechnical Science, Sustainable Biotechnology, Offshore Energy Systems, Oil & Gas Technology, Process Engineering and Combustion Technology, Sustainable Cities… Učenje, a zatim i provođenje procesa koji pomažu zdravijem i održivom načinu života neprocjenjiva su vrijednost koja se može steći samo dobrim obrazovanjem.
Biciklisti u Danskoj uvijek imaju prednost
Voze ih ljudi svih godišta, od srednjoškolaca u trenirkama pa do poslovnjaka u odijelima, kao i baka i djedova s cekerima te roditelja s posebnim baby-kolicima, bili u trenirci ili odijelu. Bez obzira što je javni prijevoz organiziran besprijekorno i što ljudi vole pješačiti te su i pješačke staze super uređene, to je stil života, savršeno usađen u prometnu infrastrukturu i u mentalitet svih stanovnika. Osim što vuče pitanje rekreacije, zdravog života i super forme, Danci zato proizvode i 90 000 tona ugljikovog oksida manje nego da voze aute u jednakoj količini. Mislite da je Amsterdam preplavljen biciklima, no zapravo je Kopenhagen proglašen prvim bike-citiyjem u svijetu zbog svojeg prometa biciklima – 50% prometa odvija se biciklima. Zanimljiva je i činjenica da u gradu ima više bicikala nego automobila te da bicikl možete iznajmiti bilo gdje u gradu.
Obrazovanje u Danskoj
Društvo koje skoro i nema nikakvih prirodnih resursa na raspolaganju, svoje bogatstvo gradi na znanju. Ogroman dio iz državne kase ulaže se u škole i fakultete, a školovanje je besplatno i kvalitetno. Dostupno je više od 500 studijskih programa na engleskom jeziku na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini, kao i programi razmjene ili ljetne škole. Uz studij se može i raditi. Dapače, rad se potiče. Ukoliko se broj radnih sati tijekom mjeseca kreće između 40 i 60, dobiva se i mjesečna potpora u iznosu od 5000 kuna.
Imaju najveći broj istraživača u svijetu, a fakulteti su im među poznatijim svjetskim fakultetima društvenih i tehničkih znanosti. Sveučilište u Kopenhagenu je šesto na ljestvici sveučilišta u Europi, a 30. na svijetu, Aarhus University je među sto najboljih na svijetu, a ono u Aalborgu je otprilike na 300. mjestu u svijetu. Svaki drugi Danac iz jedne generacije upisuje fakultet. Čini se kao vrlo dobra i isplativa investicija. U Danskoj postoji nekoliko razina na kojima možete upisivati studija nakon srednje škole. Uz standardna sveučilišta – university koja nude programe na svim razinama (BA, Master i PhD) tu su i university college koji nude razne Bachelor programe, te visoke škole i institucije koje su najčešće spacijalizirane za određene programe.
Flexicurity i tržište rada u Danskoj
Uz školovanje, osnovu visokog standarda i sretnije nacije čine drugi faktori društvenog uređenja, a ona se usko tiču zaposlenja. Bivanje na tržištu rada nakon završenog obrazovanja svodi se na fleksibilnost, prilagodljivost i sigurnost, tj. riječ flexicurity objedinjuje cijelu priču. Iako je socijalna i radna pokretljivost Danaca izuzetno velika (čak 25% radnika mijenja firmu jednom godišnje, nema prevelikog straha od nezaposlenosti). Oni koji su trenutno bez posla primaju naknadu koja iznosi 90% od najniže plaće u državi, a mogu besplatno ići i na razne obuke i prekvalifikacije. Samo za obuku nezaposlenih Danska godišnje odvaja 1,5% BDPa – socijalna država ipak funkcionira!
Osim ovih na prvi pogled tehničkih stvari, Hrvati bi mogli učiti od Danaca o toleranciji, dijalogu, neisključivosti i miru. Davno su shvatili da od ratova i ratničkog ponosa „nema kruha“, dok god se ne “zafrču rukavi” i ne “zagrije stolica”. Ratovanja su se odrekli davne 1864. godine i okrenuli se neutralnosti i boljoj budućnosti.
Sve ovo djeluje kao nešto što prvenstveno nije u dometu pojedinca, ali treba se voditi onim dobrim starim „misli globalno, djeluj lokalno“ i„budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“!
