Moj prvi susret s Venecijom desio se prije 33 godine. U rano proljeće, dok još krošnje nisu olistale, krenule smo noćnim vlakom vlakom iz Zagreba za Torino na Svjetski omladinski esperanto kongres Juliana, Tanja, Zrinka, Marina i ja. U svitanje je vlak stigao u Veneciju i mi smo gorile od uzbuđenja da vidimo i upijemo sve – gondole, Markovu piazzu, duždevu palaču, most uzdaha, izloge, mirise, okuse, sve. A imale smo samo tri sata i nosile smo ruksake na leđima jer ih nismo znale pohraniti u garderobi ili smo htjele uštedjeti, zaboravila sam. Taj put vidjela sam jako malo, ali još uvijek se jasno sjećam okusa prvog tramezzina u životu i ukusno uređenih izloga u kojima su bile izložene odjevne kombinacije bijele i lavanda boje. Do svoje sedamnaeste godine nikada nisam vidjela ništa ljepše ni elegantnije, a svi izlozi koje sam kasnije u životu gledala u američkim avenijama ili azijskim peninsulama nisu ih nikada izbrisali iz mog sjećanja.
Tako je to, kažu, s prvim ljubavima. Pamtiš ih zauvijek, pomalo idealiziraš, i uvijek kreiraš prilike da ih ponovno sretneš.
U mislima hodam poznatim ulicama do Arsenala, brodogradilišta u kojem su se stoljećima izgrađivale na tisuće trgovačkih i ratnih brodova koje su donosili bogatstvo i mir ili nemir La Serenissimi, a koje je danas mjesto svjetske izložbe arhitekture. Pitam se kako će arhitekti obraditi temu “How will we live together” koju je zadao umjetnički direktor 17. Međunarodne izložbe arhitekture Hashim Sarkis, ugledni libanonski arhitekt i dekan na američkom MIT-u. Kako će izgledati naše buduće zajedništvo kroz prizmu pandemije COVID-a? Epidemija kolere u 19. stoljeću pokrenula je izgradnju modernih kanalizacijskih sustava u Londonu i Parizu, pa su nakon toga ulice, trgovi i parkovi postali sigurna mjesta za okupljanje građana. Uvjerena sam da će i ova zdravstvena kriza donijeti nova rješenja za boljitak čovječanstva.
Ugledne američke novine The New York Times opisuju venecijanski bijenale kao “spoj dodjele Oscara, Disney-Worlda i doktorskih disertacija pod vedrim talijanskim nebom” i vrlo je prestižno biti izabran izlagati na ovoj svjetskoj pozornici koju struka prati s najvećom pažnjom. Prije dvije godine Hrvatsku je na Bijenalu predstavljao Bruno Juričić, arhitekt iz Pule, domaćoj javnosti najpoznatiji po projektu Infobipovog kampusa u Vodnjanu. Zanimljivo mi je da je ovaj arhitekt svjetskog glasa koji je upisao studij arhitekture u Veneciji na našem partnerskom sveučilištu IUAV, a kasnije u Beču i Los Angelesu, u jednom intervjuu izjavio da mu arhitektura nije bila prva ljubav, već umjetnost i filozofija. Meni je stoga sasvim logično da je izabrao studirati u Veneciji jer ovaj grad i njegova sveučilišta obiluju intelektualnim izazovima, imaju odlične opcije smještaja u modernim studentskim domovima, školarine su povoljne, dostupne su stipendije, i na kraju – doma si za par sati vožnje.
Sveučilište IUAV jedno je od najstarijih i najviše rangiranih fakulteta arhitekture u Italiji koji se i danas fokusira samo na arhitekturu, urbanizam, industrijski dizajn i modni dizajn.
Pitanje koje naši učenici najčešće postavljaju je “moram li znati crtati za upis na studij arhitekture”. Odgovor prijamnog odbora sa fakulteta je da vještina crtanja nije obvezna jer ćete ju razviti kroz studij. Za upis na preddiplomski studij potrebno je polagati prijamni ispit koji nosi maksimum 60 bodova, a sastoji se od 40 pitanja iz područja opće kulture, logike, povijesti umjetnosti, fizike i matematike. Za upis na diplomski studij razmatraju se ocjene sa preddiplomskog (60 bodova) te portfolio radova (40 bodova). Za upis na studij dizajna prijamni ispit sadrži kraći test znanja, crtanje i intervju, a ispitivači se fokusiraju više na evaluaciju ideje nego na vještinu crtanja.
Važno je napomenuti da je diplomski studij dostupan na engleskom i talijanskom, a preddiplomski samo na talijanskom.
Naravno, da biste uživali u studiranju arhitekture i sutra bili uspješni u karijeri arhitekte, važno je osjećati duboki poziv da kreirate i njegovati tu sklonost kroz učenje i eksperimentiranje. Vještinu crtanja rukom i na računalu razvit ćete s vremenom, no sklonost ka logičkom razmišljanju i znanje matematike i fizike su neophodni za ovu karijeru. Za uspjeh u karijeri dizajnera, vaša kreativnosti bit će vezana za rješavanje problema klijenta, za što će vam osim znanja stečenih na fakultetu biti neophodne dobre komunikacijske vještine, otvorenost i fleksibilnost.
Ako želite saznati koliko ste kao osoba podobni za studij arhitekture te karijeru arhitekta ili dizajnera, predlažemo vam da prođete u našem uredu testiranje i profesionalnu orijentaciju.
