KONTAKTIRAJTE NAS: 01/ 4812 200; 091/ 4812 200

PRATITE NAS:

Top
 

Kutak za roditelje: Studij u inozemstvu

Kutak za roditelje. Savjetovanje prilikom odlaska na studij u inozemstvo. Ukoliko ste roditelj starijeg srednjoškolca, odnosno maturanta koji ima veliku želju otići na studij u inozemstvo, ovo je pravo mjesto za vas. Složili smo set najčešćih pitanja s odgovorima koja nam postavljaju roditelji na info sastancima kada se informiraju o opcijama i studijskim destinacijama.

Što ako moje dijete nije odličan učenik? Ima li šanse za upis fakulteta?

Iz godine u godinu uspješno upisujemo učenike koji ostvare prosjek od 3.0 na više iz maturi na inozemne fakultete. Neke učenike koji su ostvarili prosjek od 2.5 do 3.0 možemo upisati na nulte pripremne godine. U nekim europskim zemljama lakše je upisati učenika na studij nego u Hrvatskoj jer fakulteti ne gledaju samo ocjene nego i motivaciju, preporuke i održavaju Skype intervjue te učenika gledaju kao kompletnu osobu, a ne samo prosjek postignutih ocjena. Također, u nekim slučajevima je presudan portfolio ili dodatni radovi.

Prilikom savjetovanja, BHV Education uvijek postavlja pitanje o uspjehu učenika kako bi mogao sugerirati koji fakulteti odgovaraju dosadašnjem akademskom uspjehu učenika.

Koliko su bitne ocjene iz srednje škole i na maturi?

Kao što smo naveli u prethodnom pitanju, inozemni fakulteti ne gledaju isključivo prosjek ocjena već im ulogu igra i motivacijsko pismo učenika kao i preporuka profesora. Većina fakulteti će odrediti određeni prosjek koji učenik mora ostvariti na maturi kako bi bio konačno primljen na studijski program svog izbora. Postoje fakulteti koji primaju i učenike s dobrim prosjekom dok postoje i fakulteti koji će zahtijevati 5.0 prosjek na maturi kako bi učenik bio primljen na program.

Koliko je drugačiji način rada na studiju u inozemstvu? Koja je razlika između hrvatskih i inozemnih fakulteta?

Naglasak na inozemnim fakultetima jest na promicanju kreativnosti, inovacije. Metode podučavanja na fakultetima su interaktivne i uvijek stavljaju studente u centar pažnje. Puno vremena se posvećuje grupnom radu, analiziranju specifičnih problema i razvoju kritičkog načina razmišljanja (tzv. “problem based learning”). Otvorena rasprava i metode učenja temeljene na problemima potaknut će vas da se slobodno izražavate, istražujete, eksperimentirate i surađujete s drugima.

Također, mnogi programi u inozemstvu stavljaju naglasak na praktično iskustvo pa danski i nizozemski fakulteti većinom imaju uvjet odrađene prakse kako biste dobili diplomu, dok u Velikoj Britaniji postoji za neke smjerove mogućnost placement year odnosno godine za vrijeme koje rade u svojoj struci.

Koliko košta studij u inozemstvu? Mogu li priuštiti studij u inozemstvu svojem djetetu?

Cijena ovisi o destinaciji kao i studijskom programu te instituciji koju izaberete.

Primjerice, studij u Danskoj je besplatan odnosno EU studenti ne plaćaju školarinu. U Nizozemskoj, godišnja školarina iznosi 2.143 EUR.

U Švedskoj je također studij besplatan odnosno nema školarina za EU studente, dok su državni fakulteti u Italiji prilično povoljni.

S druge strane, ukoliko birate privatne fakultete, godišnje školarine se mogu kretati između 5.000 i 100.000 EUR godišnje.

Koje su opcije financiranja?

Opcije financiranja opet ovise o destinaciji koja vas zanima. Studij u Danskoj je ponavljamo besplatan, ali potrebno je imati za troškove života. Studenti koji rade uz studij mogu aplicirati za stipendiju danske vlade.

U Nizozemskoj, školarina je povoljna, ali su dostupni studentski krediti EU studentima. Više informacija možete pročitati ovdje: https://duo.nl/particulier/student-finance/eligibility.jsp

Osim studentskog kredita moguće je prijaviti se za financijsku pomoć STUFI u nadležnosti nizozemske vlade- minimalna naknada subvencije iznosi 250€, a maksimalna 500€.

Koliki su troškovi života u inozemstvu? Koliko iznosi troškovi knjiga i materijala koji su potrebni studentima? Koliki je džeparac potreban mom djetetu?

Troškovi života razlikuju se ovisno o destinaciji, ali po iskustvu naših polaznika navesti ćemo okvirne troškove najpopularnijih destinacija. Imajte na umu da svaka osoba ima drugačije potrošačke navike tako da se može dogoditi da ćete trošiti više ili manje.

Danska:

mjesečni troškovi smještaja: od 3.000 DKK do 9.000 DKK ovisno o tipu smještaja

džeparac:minimalno 2.000 DKK

Nizozemska:

mjesečni troškovi smještaja: od 450 EUR do 1.00 EUR ovisno o tipu smještaja

džeparac: minimalno 300 EUR mjesečno

Velika Britanija:

mjesečni smještaj u studentskom domu: od 400 do 800 GBP (u Londonu smještaj može biti i skuplji)

džeparac: minimalno 300 GBP mjesečno

Kada su u pitanju nastavni materijali, knjige i druge potrepštine za studij, troškovi se također razlikuju od fakulteta do fakulteta kao i do smjerova. Studenti umjetničkih smjerova će imati dodatne troškove za materijale koji su im potrebni, s druge strane neki društveni smjerovi ponekad nemaju potrebe za dodatnim materijalima. Knjige i nastavni materijali su dostupni u fakultetskim knjižnicama, a nerijetko i online. Studenti kada prihvate ponudu fakulteta prije početka nastave dobiju informaciju što trebaju imati za nastavu.

Ovdje bismo napomenuli da studenti u inozemstvu vrlo često i na nastavi koriste svoja prijenosna računala tako da bi student trebao imati pouzdano računalo s kojim će se moći koristiti za vrijeme studija (nekada je to uvjet programa).

Koliko je potrebno imati ušteđevine prilikom odlaska na studij u inozemstvo?

Većina hrvatskih studenata planira raditi uz studij kako bi se ili u potpunosti sami financirali ili kako bi barem donekle pomogli svojim roditeljima u troškovima. Treba imati na umu da će i pronalazak posla ovisiti od osobe do osobe te svakako je potrebno imati financijska sredstva za minimalno tri, a u nekim slučajevima i šest mjeseci. Tu je potrebno računati put do fakulteta, smještaj koji se obično plaća za period od tri mjeseca odjednom, za troškove života, putovanja i slično.

Ono što je također važno napomenuti, većina smještajnih kapaciteta koje će student koristiti će tražiti određeni iznos depozita prilikom ugovaranja. U Danskoj to nerijetko bude i do 5 mjesečnih stanarina kao i u Nizozemskoj dok na primjer u Velikoj Britaniji, studentski domovi u vlasništvu fakulteta naplaćuju stanarinu u 3 godišnje rate.

PRAKTIČNO O FINANCIJAMA

Kako ću poslati djetetu novac u inozemstvo?

Većina studenata otvara nove račune kada dođu na studij te im novac možete slati internet bankarstvom ili uslugama poput Western Union.

Kako otvoriti račun u banci?

U većini slučajeva, u prvom tjednu fakulteti imaju uvodnu orijentaciju gdje ih upućuju kako i gdje mogu otvoriti račun u banci te koji su im dokumenti potrebni za to. U većini slučajeva, nemoguće je otvoriti račun prije negoli dođu na svoje odredište.

Koliko gotovine dati djetetu pri odlasku?

Iznos koji vi želite dati vašem djetetu je svakako vaš osobni izbor, međutim savjetujemo da što manje novaca studenti nose u gotovini. I sa hrvatskom karticom mogu dizati novac na bankomatima u inozemstvu kao i vršiti plaćanja dok ne otvore račun u banci destinacije.

Kako funkcionira SU u Danskoj?

Svaki student koji redovno studira u Danskoj te radi između 11 i 15 sati tjedno ima pravo na stipendiju danske vlade koja iznosi oko 6.000 danskih kruna i nepovratna je.

Detalje možete vidjeti na stranicama danske vlade: https://www.su.dk/english/su-as-a-foreign-citizen/

Za stipendiju je potrebno pronaći posao koji će se raditi u kontinuitetu i dužni ste se prijaviti za stipendiju (odnosno ne ide automatski ukoliko se zaposlite).

Bilo kakva promjena posla i na fakultetu mora biti javljena na vrijeme, a to vrijedi i u slučaju odlaska za praznike kući jer se u tom slučaju SU stopira.

Kakve su satnice za studente i koliki je porez?

Ponovno, satnice se razlikuju od zemlje do zemlje pa i od posla do posla. U prosjeku, studentski poslovi u Danskoj imaju satnic od 100-injak danskih kruna, u Velikoj Britaniji 7-9 GBP, a u Nizozemskoj između 6 i 10 EUR.

Plaćanje poreza se također razlikuje od zemlje do zemlje, a te informacije ćete dobiti u orijentacijskom tjednu ili na stranicama vlade države koja vas zanima.

Imaju li studenti zdravstveno osiguranje?

Studenti prilikom odlaska na studij u inozemstvo su dužni napraviti neki oblik zdravstvenog osiguranja jer ima hrvatsko osiguranje vrijedi isključivo u Hrvatskoj.

Je li studentima u Europskoj Uniji dovoljna europska zdravstvena iskaznica (EKZO)?

Hrvatski državljani imaju pravo na osnovi svog obveznog zdravstvenog osiguranja izraditi i europsku karticu zdravstvenog osiguranja koje im vrijedi u državama EU za hitne slučajeve.

Detalji o EKZO kartici su dostupni na stranicama Hrvatskog Zavoda za Zdravstveno Osiguranje:

https://www.hzzo.hr/lijecenje-u-inozemstvu/vasa-prava-europska-iskaznica-zdravstvenog-osiguranja-ehic-i-europskonacionalno-zakonodavstvo/

EKZO pokriva troškove neodgodive zdravstvene zaštite, za koju liječnik zdravstvene ustanove kojoj se u inozemstvu javite kaže da se ne može odgoditi do vašeg planiranog povratka u Hrvatsku. Neodgodiva zdravstvena zaštita bit će i zdravstvena zaštita u vezi s kroničnim ili postojećim bolestima ako cilj putovanja nije liječenje (na primjer, kontrola visokog tlaka), te zdravstvena zaštita u vezi s trudnoćom i rođenjem djeteta, ako cilj privremenog boravka u inozemstvu nije porod. Također, neodgodive zdravstvene usluge su npr. i dijaliza, terapija kisikom, tretmani za astmu, no radi korištenja tih usluga prethodno se morate dogovoriti sa zdravstvenom ustanovom države u koju namjeravate otputovati.

Ponavljamo kako EHIC kartica pokriva isključivo hitne slučajeve. Ono nije alternativa putnom osiguranju, te ne pokriva troškove planiranog liječenja).

Kako se prijaviti za Europsku zdravstvenu iskaznicu?

Možete se prijaviti putem web stranice HZZO-a ili u područnom uredu izraditi karticu na automatu.

http://www.cezih.hr/EhicRequest/home.html

Koje osiguranje uzeti?

Ukoliko ćete uzimati dodatno osiguranje, možete tražiti ponude naših osiguravajućih kuća te izabrati onu koja vama odgovara, a često i sam fakultet daje prijedlog dodatnog osiguranja.

SMJEŠTAJ

Hoće li moje dijete biti smješteno u studentskom domu ili u stanu? Što savjetujete?

Sveučilišta studentima u Velikoj Britaniji prve godine savjetuju smještaj na kampusu u studentskim domovima kako bi tu brže upoznali svoje kolege i stekli prijatelje te se lakše prilagodili. Obično postoje studentski domovi na kampusima koji su jeftiniji i koji su skuplji, sa vlastitom kupaonicom ili je dijele sa drugim studenima, a neki moderni studentski domovi imaju i teretane, restorane i slično. Od druge godine studenti su obično u privatnom smještaju, a fakulteti kroz prvu godinu organiziraju sajmove izlagača na kampusima kako bi studentima olakšali potragu. Obično se onda više studenata zajedno odluči iznajmiti kuću ili stan i tako smanjiti svoje troškove.

Cijene se obično kreću od 100 GBP tjedno do 250 GBP ovisno o tipu smještaja i lokaciji.

U Danskoj ne postoje studentski domovi u vlasništvu fakulteta nego su većinom u državnom ili gradskom vlasništvu. Postoje opcija od iznajmljivanja soba do stanova i apartmana.

Prosječne mjesečne stanarine u Danskoj mogu se kretati između 3.500 i 10.000 DKK ovisno o tipu smještaja i lokaciji.

U Nizozemskoj također u većini slučajeva ne postoje domovi u vlasništvu fakulteta, ali postoje udruge studentskih domova te stanova i apartmana na privatnom tržištu. Jedna od najpoznatijih studentskih agencija za smještaj je Student Housing Holland koja u mnogim gradovima ima svoje domove.

Za smještaj u Nizozemskoj ćete izdvajati od 450 do 1.000 EUR mjesečno ovisno o lokaciji i tipu smještaja.

Što sa stvarima preko ljeta kad studenti idu kući i od jeseni mijenjaju smještaj?

Kada je u pitanju Velika Britanija, većina studenata se preko ljeta vraća doma te je potrebno iseliti stvari iz studentskog doma. U nekim slučajevima fakultet nudi prostor za pohranu stvari uz određenu nadoplatu ili postoje u mjestu prebivališta određeni prostori gdje se također mogu pohraniti stvari do povratka.

Kada su u pitanju Danska i Nizozemska gdje studenti većinom iznajmljuju privatni smještaj, ukoliko odlaze tijekom ljeta dogovaraju sa stanodavcem mogu li ostaviti stvari ili u mjestu prebivalište traže prostor za pohranu stvari.

Trebam li putovati sa djetetom kad se seli?

Prvi tjedan nastave na većini inozemnih fakulteta je orijentacijski tjedan kada učenici dobivaju sve potrebne informacije o svojem studiju i životu u novoj sredini. U te dane upoznaju kampus, sami grad, kako otvoriti račun u banci, gdje se nalazi liječnik i slično.

Roditelji mogu ići sa svojom djecom u trenutku preseljenja međutim ne mogu biti sa djetetom u smještaju (ovo vrijedi za studentske domove u Velikoj Britaniji) te ne idu sa djetetom na organizirane aktivnosti prvog tjedna.

Koliko ranije otputovati na fakultet?

Ova odluka ovisi o vama samima kao i o dostupnosti smještaja. Ukoliko ste iznajmili privatni smještaj, vaš dolazak ovisi o tome od kada vam kreće najam. Ukoliko ste u studentskom domu, najčešće je prvi mogući dolazak nekoliko dana prije početka orijentacijskog tjedna.

Ukoliko želite, vi možete ranije doputovati na vaše odredište i odsjesti u drugom smještaju dok vam vaš budući smještaj ne bude slobodan. Obično je prvi tjedan orijentacijski tjedan na kojem se studenti upoznaju sa kampusom fakulteta i gradom pa tako naši studenti obično putuju u navedenom periodu, a ne prije.

POSAO UZ STUDIJ

Kako će student pronaći posao te pomaže li BHV u tom dijelu? Mogu li se obratiti službi na fakultetu kako bi im pronašli posao?

Studenti su sami odgovorni za pronalazak studentskog posla. Na fakultetu u uredu za studente mogu provjeriti da li se nude poslovi na kampusu, a također ih u centru za karijere mogu usmjeriti gdje da traže ostale studentske poslove i prakse. Isto tako, u studentskim centrima obično mogu dobiti pomoć oko pisanja životopisa. Dobar izvor informacija su student sa starijih godina koji im mogu dati konkretne savjete oko traženja poslova, a ponekad i pomoći ako rade negdje gdje poslodavac traži još studenata.

Može li moje dijete raditi uz studij? Može li biti uspješan na fakultetu uz rad?

Treba imati na umu kako je prvenstveni cilj vašeg djeteta dobiti kvalitetno obrazovanje. Mogućnost rada uz studij studenti imaju i u EU i u drugim zemljama, a na njima je da razborito organiziraju svoje vrijeme i da imaju na umu da je studij na prvom mjestu, a zaposlenje na drugom. Većina naših studenata radi uz studij te uspješno svladava i fakultet i posao. Naravno, neki studijski smjerovi zahtijevaju puno više samostalnog rada nego drugi no ključ uspjeha je u dobroj organizaciji vremena te u razmijevanju vlastitih prioriteta.

UPISI I PROCEDURA

Koja je procedura za upis?

Procedura za upis razlikuje se od fakulteta do fakulteta, ali neki zajednički elementi su: ispunjena prijava, motivacijsko pismo, pismo preporuke, položen standardizirani test engleskog jezika (u većini slučajeva se može predati naknadno), CV na engleskom jeziku, a neki smjerovi mogu tražiti polaganje dodatnih testova, radove ili portfolio.

Kada krenuti s prijavom na fakultet?

Danske je veoma konkretna te su prijave počinju 01.02. i završavaju 15.03. svake godine za preddiplomski studij dok za diplomski studij prijave završavaju ranije odnosno 01.03.

Kada je Nizozemska u pitanju, vrlo je teško odgovoriti na ovo pitanje jer je za neke programe rok prijave 15.01. (to su takozvani numerus fixus programi koji primaju ograničen broj prijava) dok za druge programe rokovi prijave su različiti te mogu biti do 01.04. ili za neke i do 01.07.

U Velikoj Britaniji službene prijave za većinu fakulteta traju do 15.01. svake godine (izuzev studija medicine, stomatologije, farmacije veterine i određenih studijskih programa za koje je navedeno da prijave završavaju 15.10. svake godine).

Većina naših partnerskih fakulteta primati će prijave i iza tog roka ukoliko imaju mjesta na studijskom programu.

Najvažnije je da kada donesete odluku o odlasku na studij u inozemstvu čim prije kontaktirate savjetnika koji će vam reći koji su rokovi. Većina učenika se počinje pripremati za upis na studij u inozemstvu krajem 3. razreda ili najkasnije početkom 4. Razreda.

Kada će moje dijete znati je li primljeno na fakultet?

Ponovo, ovo pitanje ovisi kako o destinaciji koju ste izabrali tako i o određenim fakultetima.

Npr. Sveučilišta u Velikoj Britaniji imaju rok od 8 tjedana da daju učeniku informaciju primaju li ga na studij ili ne.

Danski fakulteti konačnu potvrdu primitka šalju krajem srpnja.

Nizozemski fakulteti se tu razlikuju jedan od drugih, pogotovo zato što velik broj njih uz prijavu ima i intervjue sa studentima. Obično studenti u roku 8 tjedana saznaju jesu li primljeni ili ne.

Također ćemo ovdje naglasiti da većina učenika prijavljuje studij u trenutku kad su u 4. Razred ili dok još nemaju završen preddiplomski studij pa će ponude koju dobiju od fakulteta biti uvjetne odnosno biti će postavljeni koji se uvjeti moraju i do kojeg roka zadovoljiti kako bi se potvrdilo mjesto (najčešće je to uspješno položena Državna matura i test engleskog jezika, ili za studente uspješno završen preddiplomski studij).

Može li se istovremeno raditi i prijava na studij u Hrvatskoj?

Prijava na studij u inozemstvo nema nikakve veze sa prijavom na studij u Hrvatskoj to jest neovisne su jedna o drugoj. Svaka zemlja, a katkad i svaki fakultet ima svoj sustav prijave tako da prijave u različitim zemljama nemaju nikakvog utjecaja jedna na druge.

Koje su šanse da moje dijete bude primljeno?

Točnu formulu nemamo, međutim u trenutku odabira studijskih programa te samih fakulteta, vaša savjetnica uzima u obzir dosadašnji uspjeh vašeg djeteta te uvjete fakulteta koji vas zanimaju. Ako u trenutku odabira studija primjetimo da će učenik teško zadovoljiti uvjete određenog fakulteta, upozoravamo vas i dajemo prijedloge programa za koje smatramo da su velike šanse za primitak.

Ovo je i jedan od najčešćih razloga zašto uvijek sugeriramo prijavu na više fakulteta, a ne samo na jedan fakultet.

Na učeniku jest da nakon odrađene prijave na studij, uči za maturu i standardizirani test engleskog jezika te zadovolji uvjete propisane od fakulteta.

Je li standardizirani test stranog jezika obvezan za prijavu? Koje testove engleskog jezika fakulteti prihvaćaju?

Inozemni fakulteti najčešće priznaju najpoznatije standardizirane testove popu IELTS, TOEFL ili Cambridge. Fakulteti uz njih imaju i druge testove koje priznaju, a o kojim će vas obavijestiti vaš savjetnik.

Određeni fakulteti imaju također interne testove koje možete polagati u BHV uredu (npr. Oxford Placement test) ili pri dolasku partnerskih fakulteta u Hrvatsku.

Učenici koji završavaju IB program u većini slučajeva neće morati polagati standardizirani test engleskog jezika.

Kada su u pitanju programi na drugom jeziku osim engleskom, posavjetujte se sa svojim savjetnikom koji se standardizirani testovi prihvaćaju.

Koji dokumenti su potrebni pri odlasku na studij za ponijeti sa sobom?

Studenti trebaju ponijeti originalne svjedodžbe kao i njihove prijevode, certifikat položenog standardiziranog testa jezika, osobnu iskaznicu, putovnicu (sugeriramo da prilikom odlaska u inozemstvo, student ima oba dokumenta), a za svaki slučaj ponijeti domovnicu i rodni list kao i karticu europskog zdravstvenog osiguranje i dodatnog osiguranje ako je isto kupljeno.

OSTALO

Je li studij priznat u Hrvatskoj?

Agencija za znanost i visoko obrazovanje je nadležna instiucija za priznavanje inozemnih kvalifikacija i detalje možete vidjeti na njihovoj web stranici:

https://www.azvo.hr/hr/ured-enic-naric/priznavanje-kvalifikacija

Je li  moguće napraviti transfer na višu godinu ukoliko je student već započeo studij u Hrvatskoj?

Ovo je važno provjeriti sa svakim fakultetom pojedinačno. Neki fakulteti primaju studente na drugu godinu, vrlo rijetko na treću. U slučaju transfera student će trebati prijepis ocjena sa prve godine svoga studija.

Što ukoliko student odustaje od studija?

Ukoliko student odustane od studija, neće dobiti diplomu i mora otići u studentsku službu i ispisati se. Ukoliko fakultet plaća, potrebno je vidjeti sa fakultetom koliko je preostalo za platiti. U slučaju odustajanja od studija u Velikoj Britaniji pri korištenju kredita, radi se plan otplate sa Student Loan Agency koja je nadležna za kredite.

Imaju li studenti podršku fakulteta?

Fakulteti imaju razne službe koje su dostupne studentima. Od centra za karijere koji im pomaže u pisanju CV-ja i motivacijskih pisama, do psihologa koji im može pomoći ukoliko osjećaju nostalgiju. Fakulteti u inozemstvu naglasak stavljaju na zadovoljstvo studenata te žele da se internacionalni studenti osjećaju sigurno i sretno.

Može li moje dijete nastaviti trenirati sport kao i u Hrvatskoj?

Ukoliko se vaše dijete profesionalno bavi sportom, prije odabira fakulteta potrebno je vidjeti nudi li se takva mogućnost u gradu ili na fakultetu. Ukoliko se vaše dijete rekreativno bavi sportom, većina fakulteta kao i gradova ima svoje klubove i društva u koja se može uključiti.