Prvo s čime se trebaš upoznati je arhitektura te što ona sve podrazumijeva. Ja sam se u nju zaljubila zbog činjenice da je kombinacija tehničkih, egzaktnih znanosti, ali i umjetnosti. Naravno da bi u idealnom svijetu arhitekt trebao biti vješt u svim poljima, međutim to nije realno. Nekima možda bolje leži projektiranje, dok bi se drugi radije bavili izradom maketa, razradom tehničke dokumentacije ili rješavanjem detalja. Također, razvojem tehnologije se otvaraju i nova uzbudljiva polja rada o kojima ćeš više učiti kroz studij.

Bazen/ Foto: Dora Barović

Prijemni ispit

Prvi korak k arhitekturi je uspješno napisan prijemni ispit. Kako stoji na mrežnim stranicama fakulteta, potrebno je završiti četverogodišnju srednju školu, položiti ispiti Državne mature te uspješno položiti provjeru znanja, vještina i sposobnosti.

Provjera znanja, vještina i sposobnosti boduje se kroz tri različita ispita:

1. Test provjere likovnih i grafičkih sposobnosti
2. Test sposobnosti percepcije prostora
3. Test provjere opće kulture

Od tri ispita, za dva se može prilično dobro pripremiti vježbom, čitanjem i praćenjem aktualnih događanja u svijetu i arhitekturi. Ono što je teže naučiti je prostorni zor, percepcija. Za uspješno studiranje, a potom i prakticiranje arhitekture u bilo kojem od već spomenutih područja djelovanja iznimno je bitna percepcija.

Što će se od tebe očekivati? 

Na fakultetu će se očekivati puno od tebe. Kako smo ranije naučili, arhitektura obuhvaća iznimno puno područja djelovanja. Zbog toga nas natrpaju kolegijima jer se sve te informacije moraju zbiti unutar 5 godina. Znali smo imati i do 13 kolegija po semestru. Budući da semestar nosi 30 ECTS bodova, možete si zamisliti koliko svaki kolegij u konačnici može maksimalno bodova nositi. Bez obzira nosi li 0,5 ili 6 bodova, za proći kolegij treba dobro zagrijati stolicu. Stoga bi rekla da je najveća snaga studenta arhitekture upravo upornost. Na prvoj godini mnogi shvate kako arhitektura možda ipak nije za njih. Vrlo brzo postaneš svjestan jesi li na pravom mjestu. Oni koji su voljni uložiti u novonastalu ljubav prema stvaranju prostora, samo uz upornost ostaju do kraja.

Stanovanje – aksometrija/ Foto: Dora Barović

Trebaš li znati crtati? 

Mislim da je najveća zabluda ljudi što misle da arhitekti predivno crtaju, te da je ta vještina potrebna za upis na fakultet. Iako postoji dio prijemnog ispita gdje se crta i postoje predmeti na fakultetu – Crtanje 1 i 2, ne radi se o klasičnom crtanju, već tehničkom. Uči se crtati uz pomoć ravnala, mjerenjem. Iako se tehničko crtanje može relativno lako naučiti, za to treba nešto drugo, a to je prostorni zor o kojemu smo već pričali. Najbitnija je sposobnost percepcije, sposobnost da vidiš omjere i odnose, da li je nešto skladno ili nije. Ako to imaš, ostalo će teći glatko.

Diplomski rad/ Foto: Dora Barović

Savjeti

Većina ljudi upiše pripreme za prijemni u četvrtom razredu srednje škole, no moj je savjet da se s pripremama krene već u trećem. Kroz satove pripreme ćeš vrlo brzo postati svjestan sviđa li ti se taj način rada, voliš li crtati, veseli li te to i imaš li dobru percepciju. Možda shvatiš da te više zanima grafika, dizajn ili ćeš pak shvatiti da te uopće ne zanima područje umjetnosti. U najgorem slučaju bit ćeš iznimno dobro pripremljen za prijemni i osloboditi se dijela stresa koji nose upis na fakultet i državna matura.

PUTUJ! Kroz putovanja ćeš upoznati različite kulture i načine razmišljanja. Arhitektura je zapravo samo način rješavanja prostornih problema. Problemi se mogu rješavati na više načina i ne postoji jedan točan odgovor. Kroz putovanja ćeš dobiti širinu odgovora. Također zamisli koliko je lakše učiti o nečemu što si vidio uživo!

Praksa

Arhitektonski fakultet u Zagrebu producira iznimno kvalitetne i sposobne ljude. Sve su to redom vrijedne, radišne individue koje znaju napraviti idejno rješenje i….to je sve. Na žalost činjenica je da nas fakultet ne priprema dovoljno za stvarni svijet. Naravno, kroz rad, svi se konci vrlo brzo pohvataju, no tjeraju nas da ulazimo u struku s velikom dozom naivnosti.
Budući da je za završetak diplomskog studija potrebna tromjesečna praksa, ipak se dođe u koliki toliki doticaj s realnošću, no to su samo tri mjeseca… Ja sam svoju praksu produljila. Između preddiplomskog i diplomskog studija napravila sam pauzu. Odradila sam službenu praksu potrebnu za fakultet u Zagrebu u NFO-u, a nakon toga sam još pola godine radila u Americi. Iskustvo koje sam stekla u toj godini otvorilo mi je oči i uvelo u ono kroz što danas prolazim u uredu.

Bazen/ Foto: Dora Barović

Organiziranost

Bitno je biti organiziran, kako u radu, tako i u životu. Arhitektura je interdisciplinarna struka. Potrebno je surađivati s građevinarima, strojarima, geodetima, krajobraznim arhitektima… Dok se dođe do izvedbene faze projekta, listi suradnika nema kraja. Kako posložiti sve informacije, kako ne zaboraviti nešto, imati pregled nad svim projektima suradnika? Dodamo li svemu tome činjenicu da se obično radi više projekata paralelno, možemo zaključiti da je potrebna iznimna spretnost.

Istraživanje 

Zanimalo što moje kolege misle koje su najvažnije osobine arhitekata, pa sam provela malo istraživanje. Prenosim vam neke od odgovora:

“Nerves of steel.”

“Percepcija prostora, timski rad, prilagođavanje novim rješenjima.”

“Znati kada stati, dobro organiziranje vremena.”

“Želja za konstantnim samousavršavanjem, ne misliti da sada ‘sve znaš’.”

“Upornost, visoki prag tolerancije i društvena osviještenost. Crtu za to ili imaš ili nemaš pa te to već na početku eliminira.”

“Oko za detalje i stav.”

“Organiziranost i smirenost obzirom na uobičajenu količinu posla, dobar balans između kreativnosti i tehničkog znanja, osobine dobrog vođenja i komunikacije sa drugima u uredu u slučaju vođenja posla, dobar način komunikacije s ljudima na gradilištu – strogo, ali prijateljski i sa razumijevanjem.”

“Upornost, dobra komunikacija, kreativnost.”

“Odgovornost prema investitoru i njegovim novcima, ali i prema struci.”

DORA BAROVIĆ mag. ing. arch.

Diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2019. Za vrijeme fakulteta praksu je radila u poznatom Zagrebačkom uredu NFO nakon čega je 6 mjeseci provela u Read & Company Architects Inc. u Baltimoreu. Stjecanje iskustva nastavila je i kroz diplomski studij u aPlan-u, te kao demonstrator na kolegiju Studio 4 – Zgrade za rad pod vodstvom prof. Miroslava Genga. Osvaja brojne nagrade i pohvale.
Od 2019. radi u studiju SODAArhitekti, a u slobodno vrijeme istražuje, uči i nada se da približava struku široj publici kroz blog Graphique.